UKLJU?IVANJE RA?UNALA

Ukoliko Vam je hi?a i ne mo?ete brzo dobiti servisera, mo?ete sami spojiti ra?unalo uz pomo? donjih obja?njenja. 

Osnovno pravilo je: Svi priklju?ci (osim banana priklju?aka za mikrofon i zvu?nike) su asimetri?ni; ako ne ulaze ne treba ih pokrljati guranjem na silu, ve?  okrenuti za 180 stupnjeva.

Ako vam odre?eni kabel fali i treba ga nabaviti, pro?itajte ovaj ?lanak; pojedini kablovi koji na prvi pogled izgledaju isto, ?esto ne mogu u?i u predvi?enu uti?nicu. 

Ra?unalo se na priklju?ak za struju spaja na zidnu uti?nicu direktno,, ili preko ure?aja za besprekidno napajanje (UPS).  Za vrijeme spajanja prekida? treba biti na OFF, ali ga ne smijemo zaboraviti prije uklju?enja ra?unala vratiti na ON.

Kabel za napajanje treba ?vrsto ugurati  u le?i?te. Ukoliko se ra?unalo priklju?uje preko UPS-a koristimo dva kabela za napajanje. Prvi koji vodi od uti?nice do UPS-a a drugi koji od UPS-a vodi na ra?unalo.

Najprije spajamo kabel koji vodi od UPS-a do ra?unala. Po?injemo od uti?nice ra?una. Jasno je koji kraj kabela ide u ra?unalo, suprotni kraj ne odgovara.

Slobodni kraj kabela (tzv. mu?ki priklju?ak - s lijeve strane na gornjoj slici) spajamo na UPS.

Na UPS-u mo?e biti bi?e priklju?nica na koje mo?emo priklju?iti mu?ki kabel (tri na lijevoj slici). 

Neki UPS-ovi osim priklju?ka za besprekidno napajanje posjeduju i posebno ozna?enu priklju?nicu koja priklju?eni ure?aj ?titi jedino osigura?em (Na na?oj slici ozna?ena crveno). Na istu se priklju?uju nekriti?ni ure?aji (Printer, Fax, Scaner). 

Ra?unalo priklju?ujemo na jednu od priklju?nica koja osigurava besprekidno napajanje (dvije crne na na?oj slici). Na drugu takvu uti?nicu priklju?ujemo i monitor.

Time je osigurano da kod nestanka struje, akumulator iz UPS-a jo? bar dva minuta omogu?uje rad ra?unala i monitora. Za to vrijeme mo?emo zatvoriti sve otvorene programe i datoteke te normalno isklju?iti ra?unalo.

Na gornjoj slici su i dvije telefonske uti?nice. Jedna je ozna?ena sa: Tel. In a druga sa: Tel. Out. Iste slu?e za za?titu modema. Iz zidne telefnske uti?nice vodimo telefonski kabel na Tel In a modem spajamo drugim telefonskim kabelom na Tel. Out uti?nicu.

Potrebno je voditi ra?una da snaga ra?unala, monitora i ostalih priklju?enih ure?aja na uti?nice koje omogu?uju besprekidno napajanje ne prelazi snagu UPS-a.

Video signal

Video signal prenosi sliku iz ra?unala na monitor. Da bi monitor radio mora biti pravilno spojen na dva kabela:

• kabel za napajanje (kao i kod ra?unala)
• kabel za prenos video signala koji mu ?alje ra?unalo.

Video signal iz ra?unala u monitor sti?e preko video kabela. Video kabel je jednim krajem spojen na ra?unalo a drugim na monitor.

Situacija s video kabelom je ne?to kompliciranija nego sa napajanjem.  Grafi?ki procesor ?alje  video signal iz ra?unala u monitor.  Grafi?ki procesor zavr?ava sa video konektorom na pole?ini ra?unala. Ovisno o grafi?kom procesoru ra?unala, video konektor mo?e imati biti  u obliku:

1. VGA konektor - omogu?uje prijenos analognog video signala iz ra?unala do analogng (trbu?astog) monitora

1. DVI konektor - omogu?uje prijenos digitalnog video signala iz ra?unala do analognog (trbu?astog) monitora, ili do digitalnog (LCD) monitora.

Na nekim ra?unalima, kao i na nekim monitorima se nalaze po dva video konektora. ?est slu?aj je VGA konektor i DVI-I konektor:

Drugi slu?aj su dva DVI-I konektora.

1. DVI-D konektor omogu?uje prijenos digitalnog signala iz ra?unala  do analognog (trbu?astog) monitora.

Postoje jo? neke kombinacije koje su se prestale proizvoditi 2006, te ih ne?emo spominjati.

Video kablovi moraju osigurati sve navedene situacije.

Ako je i na ra?unalu i na monitoru  VGA video konektor, treba nam kabel tipa  VGA - VGA.

Isti prenosi analogni signal iz ra?unala na analogni  (trbu?asti) monitor.

Ako je i na ra?unalu i na monitoru DVI  video konektor treba nam kabel tipa DVI-D - DVI-D.

 Isti prenosi digitalni signal iz ra?unala na digitalni monitor (LCD).

Ovo je slu?aj kad grafi?ki procesor ra?unala isporu?uje digitalni signala a monitor ga mo?e primiti (LCD monitor).

Ako je na ra?unalu VGA  video konektor, a na monitoru DVI konektor treba nam kabel tipa VGA - DVI-I. Isto je i kod obrnute situacije: na ra?unalu je DVI video konektor a na monitoru VGA konektor.

Ovo je slu?aj kad ra?unalo isporu?uje samo analogni signal, a monitor mo?e primiti i digitalni i analogni signal (LCD monitor), ili kad ra?unalo mo?e isporu?ivati digitalni signal, a monitor prima samo analogni signal (trbu?asti monitor).

?esto se doga?a da trbu?asti monitor koji je s ra?unalom bio spojen sa VGA - VGA tipom kabela zamijenimo se LCD (tankim) monitorom. U tom slu?aj, LCD monitor obi?no nema VGA  konektor, pa je potrebno jedan kraj postoje?eg  VGA - VGA kabela pomo?u posebnog adaptera pretvoriti u VGA - DVI-I tip kabela.

Umjesto kupnje novog kabela mo?emo na VGA priklju?ak pri?vrstiti adapter.

Obratimo pa?nju na jo? jedan detalj. Prikazan je adapter koji ima po osam iglica u sva tri reda (?to na gornjim slikama nije bio slu?aj).  Kod ve?ih rezolucija, potrebno je prenijeti ve?u koli?inu signala i za to treba nabaviti Dual Link kabel, za razliku od jeftinijeg Single Link koji se isporu?uje uz monitore.

Dual Link kabel nam treba za rezolucije iznad 1660 x 1200, (ukoliko iste mo?e isporu?iti grafi?ki procesor i primiti monitor).

?to je bolje - trbu?asti ili LCD monitor, analogni ili digitalni grafi?ki procesor?

Pogledajmo monitor. Ve?ini kolegica je pre?la na LCD monitor. To je uzrokovalo tri fenomena:

1. Radni stolovi u ra?eni da na njih mo?e stati trbu?asti monitor, ?irine su 80 cm. Kad je isti zamijenjen LCD monitorom, odjednom je dobiven ?u?eni prostor da se ispred tipkovnice stave izvodi. Da bi isti stali, monitor je s normalne udaljenosti od o?iju, malo gurnut prema rubu stola. Onda su do?li i drugi A4 papiri koje treba unositi. Pa je monitor jo? malo gurnut prema rubu stola. Kako imamo puno posla i ne prekidamo rad dok pijemo kafu, da bi ista stala, monitor je jo? malo gurnut prema rubu stola.  I na kraju je monitor na 80 cm od prednjeg ruba stola, ispod njega je tipkovnica a ispred nje ?itavo skladi?te. Jadna ?ena je nagnuta naprijed, le?i na stolu i ispru?enim rukama poku?ava doprijeti do tipkovnice u daljini. Sva se rastegla u u polo?aju rode, napeta, uko?ena, istegnutog vrata ?kilji u predaleki monitor. Ali zato su joj izvodi pri ruci. To ?to je bole le?a, ?to joj se ko?i vrat, ?to joj trnu ruke, ?to ide na pregled kralje?nice, i ne gleda normalno ve? konstantno ?kilji, ko za to mari kad ima izvode pod rukom. U Srednjem vijeku se to zvalo: "stavljena u klade". Ona danas to sebi radi dobrovoljno. 
2.  LCD monitor je obi?no nabavljen kod prelaska s DOS-a na Windows. Sam prelaz s DOS-a na Windows je ?ok. Vi?e podaci nisu razmrvljeni stotinjak ekran?i?a na kojima mo?e stati po 80 znakova u 25 redova. Na Windows ekran se mo?e utrpati ?udo toga. Sada ekran sadr?i sve logi?ne informacije koje su ranije bile razmrvljene. Ali da bi se sve to smjestilo, slova su sitnija. Znatno. Sad se Ona na?la u problemu. Udaljiv?i ekran (ne mo?e dalje , pao bi sa stola)  sada jedva da ne?to nazire.  Slova su presitna i predaleko od o?iju. ?to sad? Poziv serviseru: "Pove?ajte vi meni ova slova, ovo je nenormalno!" Uzaludni su poku?aji obja?njenja da LCD monitor ima svoju optimalnu rezoluciju i da ?e sve van iste biti nedovoljno jasno. Serviser pove?a slova. Ona mo?e odahnuti. Osim ?to je sva uko?ena, sad po cijeli dan ?kilji u totalno zamu?eni ekran. (Moja procjena: jedna godina = jo? jedan dodatni stupanj dioptrije).  U Srednjem vijek su optu?ene slijepili. Ona danas to sebi radi dobrovoljno.
3. Obzirom da su nenormalno pove?ana slova, na ekran ne mo?e stati ?itav sadr?aj koji je jedna logi?na cjelina. Na ekranu je vidljiv samo dio kompletnog sadr?aja. Ostalo je sakriveno - ne mo?e stati na ekran. Sada joj podaci fale, a na malim ekran?i?ima  - poznatim iz DOS-a ih nema. Jo? gore nego u DOS-u. Osim ?to je razapeta, ?to jedva raspoznaje znamenke na ekranu, nema ni onih podataka koji joj trebaju. Podlo su sakriveni.  Bla?a kazna u srednjem vijeku je bila: kle?anje na kukuruzu. Ona danas to sebi priu??uje dobrovoljno. Svaki radni dan. 

I na kraju hipotetsko pitanje: Jesam li za LCD ekran? Nisam kad se radi o osobama koje s toliko ?ara mrze same sebe. Ina?e jesam.

Za?to je pitanje hipotetsko? Zato ?to   se trbu?asti ekran vi?e ne mo?e kupiti. Vi?e se ne proizvode.

Digitalni grafi?ki procesor i LCD ekran su bolji ako spojni kabel nije dulji od 2 metra, i ako nam ne?e biti potrebno rezultate iz ra?unala prebacivati na vi?e monitora (video obuka) ili na projektor, jer su isti u jo? uvijek uglavnom VGA tipa.

Kako su ovi zahtjevi kod ?kola rijetki i monitor je obi?no uz ra?unalo, mislim da je bolji digitalni grafi?ki procesor,  LCD monitor i DVI-D/DVI-D Dual Link spojni kabel, kra?i od tri  metra.

Mre?ni kabel

Mre?ni kabel nam slu?i za spajanje ra?unala u ra?unalnu mre?u te za spajanje ra?unala na Internet.

Internet nam je svakim danom sve va?niji. Da bi funkcionirao potreban je, ne samo ispravno spojen mre?ni kabel, ve? i nadgradnja koja na?e ra?unalo preko tog kabla spaja s Internetom. Pod pretpostavkom da spajamo ra?unalo na istu mre?u, iza koje stoji ista infrastruktura (koja u me?uvremenu nije mijenjana) spajanjem na mre?ni kabel bi se morali uredno spojiti s Internetom.

Priklju?ak za mre?ni kabel je posebnog oblika i ne mo?e nam promaknuti. Kod ispravnog umetanja mre?nog kabela ?uje se: klik, kad isti uredno sjedne u svoje le?i?te.  Bitno je kod izvla?enja mre?nog kabela pritisnuti plasti?ni jezi?ac kojim se kabel pri?vr??uje u mre?nu uti?nicu. Ne smije ga se ?upati na snagu.

Mi? i tipkovnica,  PS/2 priklju?ak

I mi? i tipkovnica mogu biti spojeni na bilo koji od dva na?ina:

• pomo?u PS/2 priklju?ka (okrugli)
• pomo?u USB priklju?ka (uski pravokutni)

PS/2 priklju?ak je stariji. Da bi mi? ili tipkovnica nakon priklju?ivanja na PS/2 priklju?ka ispravno radili treba resetirati (nanovo pokrenuti)ra?unalo. Kod USB priklju?ka isto nije potrebno.

PS/2 priklju?ak ima iglice koje ulaze u odgovaraju?e rupice te plasti?nu plo?astu vodilicu. Stoga je potrebno pa?ljivo nani?aniti ispravan polo?aj. Isto je dosta te?ko ukoliko je ra?unalo sakriveno u nekim opskurnim stala?ama ispod stola. Radi toga je dobro ova dva ure?aja (i ne samo njih) spojiti dok je ra?unalo u polo?aju da vidimo i kabel i uti?nicu u koju ga ume?emo.

Kolor-oznaka mi?a na kabelu i priklju?nici je zelena a za tipkovnicu ljubi?asta.

U nekim slu?ajevima se mo?e dogoditi da ra?unalo na kome su bili priklju?eni PS/2 tipkovnica i mi? ne prepoznaje novospojenu USB tipkovnicu i mi?a (ili obratno). U tom slu?aju je potrebno prilagoditi parametre u BIOS-u (Ovo je najbolje prepustiti serviseru ra?unala). 

USB priklju?ak

Mi?a i / ili tipkovnicu, osim na PS/2 priklju?ak, mo?emo spojiti i na USB priklju?ak. USB je novija vrsta univerzalnog priklju?ka za ve?inu vanjskih ure?aja (tipkovnica, mi?, printer, kamera, memory - stick,  ?ita? magnetne kartice, be?i?ni spoj na Internet, slu?alice s mikrofonom, vanjski disk i sli?no). Obi?no ih na pole?ini ra?unala nalazimo ?etiri ili ?est kao i  dva na ?eonoj plo?i ra?unala.

Sasvim je svejedno u koju od USB uti?nica umetnemo kabel. Sve USB uti?nice su iste i vr?e istu funkciju. Pravokutnog su oblika i uske, ali su asimetri?ne, ?to se ne vidi ako ih dobro ne zagledamo.

Prije umetanja USB kabela u utor na ra?unalu (ili ure?aju) treba na kabelskoj uti?nici uo?iti isimbol koja ozna?ava USB konu. Standard predvi?a da strana uti?nice na kojoj je USB simbol mora biti vidljiva prilikom spajanja/odspajanja kabela na ure?aj ili ra?unalo.  To nam je vodilja za orijentaciju kabela prilikom spajanja. 

Neki ure?aji imaju na sebi ugra?en USB kabel (mi?, tipkovnica, slu?alice  sl.). Kod njih je dovoljno USB priklju?ak na kraju kabla  ugurati u jedan od praznih USB utora na ra?unalu.

 Na isti na?in na ra?unalo mo?emo spojiti ure?aje koji na sebi nemaju spojni kabel ve? direktno ugra?en USB priklju?ak (kao ?to je memori-stik). 

Ako ?emo ove ure?aje ?e??e uklju?ivati i isklju?ivati, zgodnije ih je, radi ve?eg komfora, spojiti na USB utor ra?unala preko produ?nog USB kabela. Ovaj tip USB kabela ima naziv: AM - AF i isporu?uje se u duljinama: 1,8m, 3m, 5m i 10m (samo za ure?aje s malom potro?njom energije).

Ukoliko ukupna duljina USB kablova koji spajaju ure?aj s ra?unalom prelazi pet metara, ptrebno je na svakih pet metara poja?ati signal.  tu svrhu umjesto obi?nog USB produ?nog kabela treba uzeti Repeater AM - AF tip kabela koji poja?ava signal.

Ako imamo vanjski ure?aj koji na sebi nema ugra?en USB kabel, ve? posebnu USB uti?nicu (printer, skaner), isti s ra?unalom spajamo pomo?u USB kabela koji nazivamo: AM - BM. Priklju?ak koji u presjeku sli?i na ku?icu s krovi?em (B-spoj) ulazi u ure?aj, a plosnati pravokutnik (A-spoj) ulazi u USB utor ra?unala.

Ako ?elimo iskrcati fotografije iz foto aparati ili spojiti neki drugi ure?aj (diktafon, kamera) na jedan od USB utora ra?unala , iste spajamo pomo?u USB kabela koji na drugoj strani (na strani ure?aja) ima minijaturni priklju?ak. To je tip USB kabela: AM - Mini B 5 pin M.

Poseban slu?aj je spajanje na USB utor onih ure?aja koji tro?e puno energije (kao ?to je vanjski tvrdi disk). U tom slu?aju jedan USB priklju?ak ne mo?e osigurati dovoljno energije. Stoga se ovakav ure?aji na ra?unalo spaja na dva USB utora, pomo?u kabela koji na jednoj strani ima dva USB konektora (t.zv. ipsilon priklju?ak) a na drugoj strani (naj?e??e) minijaturni priklju?ak.

Naziv ovog kabela je: USB Y 2AM 1 Mini B 5 pin M

Zgodno je, umjesto puzanja iza ra?unala da bi uguravali i vadili USB ure?aje, u USB utor ra?unala postaviti kabel - produ?etak na kome je nekoliko USB utora. Ovaj produ?etak  smjestimo na radni stol, da nam je pri ruci. U isti mo?emo uklju?iti nekolik USB ure?aja (Obi?no 3 ili 4)..

Na?alost, kako se svi priklju?eni USB ure?aji napajaju preko jednog kabela koji vidi od produ?etka do ra?unala, jedan USB utor ne mo?e osigurati dovoljno energije za sve priklju?ene ure?aje. Stoga je jedino pouzdano rje?enje nabaviti produ?ni USB ure?aj koji ima vlastito napajanje strujom, preko vlastitog adaptera (nazivamo ga: USB hab).

Noviji (skuplji) monitori imaju USB spoj koji ih spaja s ra?unalom, te sa strane dva do ?etiri USB utora na koje mo?emo priklju?iti razli?ite USB ure?aje.

Ovo je naro?ito zgodno jer nam je memori-stik koji smo ugurali u ra?unalo uvijek pod nosom, pa ga je puno te?e zaboraviti na kraju radnog dana, nego kad je priklju?en na dobro skriveno ra?unalo.

Na slici je prikazana donja strana monitora (monitor je u?vr??en pomo?u produ?nog zglobnog rotiraju?eg nosa?a, te ja u svrhu izrade fotografije zarotiran, ?to je razlog neprirodnom polo?aju u odnosu na pozadinu).

S lijeve strane se vidi ON/OFF prekida?. Slijedi priklju?ak za napajanje. Zatim vidimo bijeli DVI-D konektor video kabla. Slijedi nepopunjeni DVI priklju?ak na koji se mo?e priklju?iti drugo ra?unalo. Iza toga je USB kabel tipa AM - BM koji je na drugom kraju spojen s USB utorom ra?unala (AM). Isti omogu?uje prijenos signala iz ?etiri USB utora monitora u ra?nalo. Desno od re?enog je prikazan prvi (prazan) USB AF utor, te drugi USB utor na koji je spojena USB lampa za ?itanje. Sa lijeve strane monitora (na slici je prikazano desno) se vide dva memori stika, priklju?ni na tre?i i ?etvrti USB utor. 

Poku?ajmo sistematizirati nazive ove ?ume USB kablova:

1. Standardni produ?ni kabel                            AM - AF
2. Produ?ni kabel 5 metara                               Repeater AM - AF
3. Kabel za spajanje ra?unala s printerom        AM - BM
4. Kabel sa spajanje s kamerom                       AM - MiniB 5pin M
5. Kabel za spajanje sa vanjskim hard diskom  USB Y 2AM 1 Mini B 5 pin M

Jo? usporedimo razvoj brzine prijenosa USB ure?aja:

USB 1.0 = 0,2 MB/s

USB 1.1 = 1,5 MB/s

USB 2.0 = 60 MB/s

USB 3.0 = 625 MB/s

Audio - priklju?ak

Audio priklju?ak (bolje re?eno: priklju?ci) povezuju procesor zvuka ra?unala preko odgovaraju?ih kablova sa mikrofonom i zvu?nikom. Umjesto zvu?nika mogu ?esto se spajaju slu?alice.  Standardno je priklju?ak za mikrofon crven, a priklju?ak za zvu?nik zelen. Plavi je priklju?ak na vanjski zvu?ni ure?aj.

Kabel za mikrofon i za zvu?nik zavr?avaju sa razli?itim priklju?cima. Naj?e??i je 3,5 mm stereo banana - priklju?ak.  Terminali su kolor  kodirani i odgovaraju kolor oznaka na priklju?cima ra?unala. Svaki od banana priklju?aka omogu?uje stereo kvalitetu. Stoga je svaka banana pomo?u dva izolaciona prstena podjeljena na tri dijela (lijevi stereo kanal, desni stereo kanal i nula) zvuk. 

Ukoliko umjesto  slu?alica za izlaz zvuka slu?i zvu?nik, za dobiti stereo ugo?aj potrebna izvora zvuka -  dva zvu?nika. Zvu?nici se obi?no prodaju me?usobno povezani, u paru.  Zvu?ni?ki par ima zasebni kabel za napajanje i priklju?ak na audio uti?nicu. Zvu?nik obi?no na sebi ima uti?nicu  u koju mo?emo priklju?iti slu?alice, kao alternatvu.

Osim ovi priklju?ka sklop slu?alice - mikrofon ?esto posjeduje USB priklju?ak te ih na ra?unalo priklju?ujemo preko USB utora.

Sve ?e??e je mogu?e na ra?unalo priklju?iti ?est zvu?nika (ku?no kino) ?to je neprakti?no za svakodnevni rad, jer ?uma zvu?nika zauzima previ?e radnog prostora.   I u ovom slu?aju se mikrofon i zvu?nik (ili slu?alice) priklju?uju na zelenu i  crvenu uti?nicu (prva i druga s lijeve strane u donjem redu).